This WordPress.com site is the cat’s pajamas

Mirisni vijesnik jeseni vec je svima ispunio nosnice

Vrijeme mandarina je započelo, pa ovo slatko i sočno voće treba iskoristiti.

Mandarine su se pojavile četiri stoljeća nakon naranči koje su se svijetom raširile u 16. stoljeću iz Kine.

Od tada se uzgajaju na jugu Europe, sjeveru Afrike i u Americi, a kod nas su najrasprostranjenije na krajnjem jugu Hrvatske.

Uz to što mandarina pomaže u borbi s lošim kolesterolom te štiti srce, ovaj agrum produljit će osjećaj sitosti, pa se preporučuje onima koji žele smršaviti.

Isto tako bit će od pomoći i onima koji žele zadržati vitku liniju.

Njezini sastojci, vitamin C i vitamini skupine B, minerali, kalcij, magnezij, cink i kalij, pozitivno djeluju na kognitivno zdravlje poboljšavajući i stimulirajući funkcije mozga što doprinosi boljem pamćenju.

Njeguje i pomlađuje kožu

Mandarina je bogata antioksidansima koji sprječavaju oslobađanje slobodnih radikala i oštećenje kože, stoga je odlično sredstvo za njegu lica.

Razgradnjom beta-karotena iz mandarine sintetizira se vitamin A koji je zaslužan za baršunastu kožu.

Mandarine koži osiguravaju vitamin B, magnezij, folate, beta-karoten, kalij – sastojke koji su nužni za mladolik izgled i hidrataciju.

Vitamin C iz mandarine stimulira proizvodnju kolagena i tako doprinosi smanjenju bora i mladalačkom izgledu kože.

Eterična ulja ove voćke iz obitelji citrusa posebice su dobra za masnu i problematičnu kožu jer kontroliraju lučenje sebuma i čiste začepljene pore.

Pored toga, njezino eterično ulje djeluje antiseptički, ubija bakterije i sprječava upale, a pomaže i kod čišćenja organizma od toksina, osobito kod čišćenja jetre.

Ako imate problema s aknama ili drugim kožnim bolestima, mandarina vam može pomoći.

Bogata je vitaminom A koji pomaže zacjeljivanju i obnovi kože.
Maska od mandarine

Mandarinu možete iskoristiti za voćnu masku. Za osvježenje svih tipova kože dovoljno je iscijediti sok dvije mandarine.

U njega natopite gazu koju poslije na licu i vratu držite 15 do 20 minuta, a nakon toga isperete hladnom vodom.

Poboljšava probavu i potiče gubitak kilograma

Mandarina obiluje dijetalnim vlaknima koja potiču probavu pa je zbog toga dobar saveznik onima koji žele istopiti kilograme.

Redovito uzimanje vlakana pomoći će da se osjećate sito, a poticajno djeluju i na probavu.

Djeca i odrasli bi svakodnevno trebali uzimati oko 20 grama vlakana.

Pektin u mandarini sprječava rast razine šećera u krvi, a time i osjećaj gladi.

Mandarinu čini 85 % vode koju tijelo koristi kako bi se očistilo od toksina i potaknulo metabolizam.

Mala mandarina je snažna superhrana, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Zapadni Ontario.

Tvar pronađena u njima – nobletin – ne samo što pomaže u borbi protiv pretilosti, nego čuva i zdravlje arterija te štiti od dijabetesa tipa 2.

Znanstvenici su proveli istraživanja u kojima su miševe hranili visokomasnom i jako zašećerenom hranom, sličnoj onoj koja se konzumira u većini zapadnih zemalja.

Jedna grupa miševa je pri tome postala pretila s povišenim kolesterolom i razinom inzulina te masnom jetrom – simptomima koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Druga grupa konzumirala je istu vrstu namirnica, ali uz unos nobletina iz mandarina.

„Nobletin je miševe štitio od pretilosti“, kaže dr. Murray Huff koji je vodio istraživanje. „Ovo istraživanje je zapravo utrlo put budućim istraživanjima o liječenju metaboličkog sindroma i sličnih bolesti kod ljudi“.

Eterično ulje mandarine može pomoći kod nesanice, stresa, napada kašlja i grčeva u mišićima, a dovoljno ga je samo umasirati na sljepoočnicu ili bolne točke.

Kora mandarine – idealna za čajeve i kupke

Korice mandarine imaju višestruku mogućnost primjene.

Mogu se nasjeckati, prosušiti i pohraniti, kako bi se preko zime stavile u čajeve ili kako bi se od njih pripremila mirisna kupka protiv stresa.

Kora mandarine može se koristiti i u pripremi čaja ili kao dodatak crnom čaju.

Takva kombinacija, prema određenim istraživanjima, smanjuje rizik od nastanka raka kože za 70 posto, a sam čaj mandarine za 40 posto.

Kora mandarine je zapravo najkorisniji dio ove voćke jer sadrži 20 puta više antioksidansa nego sam sok.

Obiluje flavonoidima koji se nalaze u njezinom bijelom dijelu. Najbolji je tu naringenin koji se može pronaći i u drugim agrumima, ali i u koži rajčice.

Stoga je dovoljno pojesti bijeli dio kako bi se unijela velika količina antioksidansa u tijelo.

Prema kineskoj medicini, kora mandarine poboljšava probavu, ali i olakšava jutarnje mučnine kod trudnica kao i one prilikom putovanja.

Kako bi se u potpunosti iskoristile sve dobrobiti mandarine, svakodnevno je potrebno pojesti između 6 i 7 komada ove sočne i slatke voćke.

Zbog svih navedenih vrijednosti koje mandarina posjeduje, ovu mirisnu kraljicu jeseni treba redovito uvrstiti u jelovnik.

by Alternativa

Bilo svježa ili sušena, smokva je bogata brojnim zdravim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima

Sočna i slatka smokva jedno je od prvih voća u kojemu su naši drevni preci uživali.

Na Bliskom Istoku pronađeni su ostaci smokava starih preko 11 tisuća godina.

Moguće je da su ljudi uzgajali smokvu prije pšenice, ječma i mahunarki.

Osim u svojoj postojbini Mediteranu, smokva se danas uzgaja u mnogim zemljama svijeta na obje polutke.

Najraširenija i najpopularnija vrsta je obična smokva (lat. Ficus carica).

Svake godine može dvaput rađati po nekoliko stotina plodova raznih veličina i boja.

Zrela smokva ima oblik zvona ili kruške, sa sočnim mesom u unutrašnjosti.

Zdravstvene blagodati

Unatoč niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorije na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.

Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina.

Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidanskih vitamina kao što su vitamin A, E i K.

Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma.

Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi.

Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine.

U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini.

Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože.

Smokve rješavaju problem kurjih očiju i bradavica.

Preko noći, stavite napola prerezanu svježu smokvu na bolno mjesto. Ujutro uklonite smokvu i operite stopalo u vrućoj vodi.

Nakon toga pokušajte ukloniti kurje oko/bradavicu. Teži slučajevi mogu zahtijevati i do pet noćnih liječenja.

Suhe smokve  – koncentrirana superhrana

Suhe smokve visoko su koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata.

Imaju više kalorija od svježih – 249 kalorija na sto grama.

I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina.

Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. B-kompleks je značajan za moždanu funkciju, osobito za dobro raspoloženje.

Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcija, cinka, kalija, selena, željeza i bakra.

Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalij važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog tlaka.

Kuhane smokve kao čaj, pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća.

I lišće je ljekovito

Lišće smokve je već odavno poznato zbog svojih ljekovitih svojstava – liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visoki tlak, kožne probleme i čireve.

Ali novost je da je lišće smokve također izuzetno dobro za dijabetes. Obično se koristi sok lišća smokve, koji se uzima odmah nakon ustajanja, uz doručak.

Možete također prokuhati lišće smokve u vodi i piti kao čaj.
Čaj od lišća smokve protiv dijabetesa

2 čajne žlice suhog lišća smokve prelijte šalicom (200 ml) kipuće vode.

Pokrijte i ostavite 10-15 minuta. Zatim procijedite.

Svakog jutra, popijte jednu čašu ovog čaja uz doručak.

Kupovanje i čuvanje

Smokve su dostupne cijele godine, no najbolje su između svibnja i studenog.

Prije branja, potrebno je pustiti smokve da potpuno sazriju na stablu.

Možete ih jesti svježe ili osušene na suncu ili umjetnim putem.

Kupujete li svježe smokve, tražite zrele primjerke koji su meki na dodir i ispuštaju ugodan, slatkast miris.

Izbjegavajte jako mekane i nagnječene, kao i nezrele plodove, jer bi vas razočarao njihov neugodan okus.

Svježe smokve brzo se kvare pa ih valja odmah pojesti, ili spremiti u hladnjak, gdje se mogu držati do tri dana.

Sa suhim smokvama nisu potrebne jače mjere predostrožnosti, jer na suhom i hladnom mjestu traju do osam mjeseci.

Spremate li se jesti svježe plodove, operite ih u hladnoj vodi i nježno osušite mekom krpom.

Nekoliko prijedloga za serviranje

Smokve su slatke i sočne pa su dobre za jelo bez ikakvih dodataka. No, možete ih kombinirati i s drugim namirnicama.

Svježe smokve prikladan su dodatak salatama, kolačima i sladoledima.

Suhim smokvama možete obogatiti sendviče, ali i kolače raznih vrsta.

Pripremate li kašu od zobi ili neke druge cjelovite žitarice, ubacite par suhih ili svježih smokava.

Svježe smokve punjene kozjim sirom i isjeckanim bademima mogu poslužiti kao predjela ili deserti.

Napomena:

Smokve mogu osjetljivim pojedincima izazvati alergijsku reakciju čiji su simptomi povraćanje, proljev i svrbež.

Što sadrže smokve?

Hranjive tvari u smokvama na 100 grama:

  • Ugljikohidrati 19,18 g
  • Bjelančevine 0,75 g
  • Masnoće 0,30 g
  • Vlakna 2,9 g
  • Folacin 0,06 mg
  • Niacin 0,4 mg
  • Piridoksin 0,11 mg
  • Pantoten 0,3 mg
  • Vitamin C 2 mg
  • Vitamin K 0,05 mg
  • Kalij 232 mg
  • Kalcij 35 mg
  • Magnezij 17 mg
  • Cink 0,15 mg
  • Bakar 0,07 mg
  • Željezo 0,37 mg

Beta-karotin

Beta-karotin

17. 02. 2007.

Beta karotin je provitamin vitamina A, što pobliže znači da iz njega organizam, prema svojim potrebama, stvara potrebne količine A-vitamina u jetri. Nalazi se u svim zelenim biljkama. Najkvalitetniji izvori ovog provitamina su rabarbara, šargarepa, spanać, kelj, a od povrća dinje katalupa i kajsije.Zapaženo je da Japanci i Norvežani, koji konzumiraju hranu bogatu beta-karotinom, u mnogo manjem broju oboljevaju od raka debelog creva, prostate, dojke i grlića materice.

Beta-karotin zaslužuje posebnu pažnju zbog njegove uloge u prevenciji maligniteta. Njegova uloga u prevenciji tumorskih bolesti bazira se na sposobnosti antioksidanta, u koje spada i beta-karotin, da transformišu produkte metabolizma kancerogene prirode ili kancerogene poreklom iz spoljne sredine, u manje štetne supstance. Beta-karotin, takođe, stimuliše funkcionisanje imunog sistema. On doprinosi zaštiti od tumorskih oboljenja, ali i onoj vezanoj za aterosklerozu, što smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, infarkta miokarda i prerane smrti.

Jedna desetogodišnja studija vršena u SAD pokazala je da su muškarci koji su uzimali beta-karotin upola manje obolevali od srca i tumora prostate u odnosu na muškarce kontrolne grupe koji nisu uzimali beta-karotin.

Primećeno je, dalje, da je u planinskoj oblasti kineske provincije Lin Xian incidenca raka jednjaka i antruma želuca najveća u svetu. U eksperimentu, koji je sproveden zajedničkim snagama kineskih i američkih naučnika, polovini zdravih ispitanika starosne dobi između 40. i 69. godine davana je kombinacija četiri vrste vitamina (A, B, C i E) i minerala, dok je druga polovina ispitanika uzimala placebo svaki dan. U slučaju grupe koja je dobijala kombinaciju A-vitamina i cinka, pojavljivanje maligniteta raka na želucu smanjeno je za 2/3, dok u drugim grupama nije bilo statistički značajnog pada oboljenja.

Prema naučnom objašnjenju, A-vitamin je koristan u prevenciji malignih oboljenja zahvaljujući njegovoj sposobnosti da utiče na procese ćelijske diferencijacije i tako sprečava nastanak nekontrolisanog bujanja mladih, nediferenciranih ćelija. Cink reguliše količinu A-vitamina u ćelijama.
Danas su namirnice koje konzumiramo, na žalost, zagađene štetnim materijama iz životne sredine, pa stoga, nisu samo izvori vitamina. Tako, na primer, šargarepa, osim kad je u pitanju garantovano bio-proizvod, često sadrži više kadmijuma i nitrata nego beta-karotina. Zato organizam treba da dobije beta-karotin iz čistog izvora u vidu dodatka ishrani.

Pažnja!
U slučaju dugotrajnog uzimanja beta-karotina, koža dlanova i tabana može postati žućkasta (kao kora od pomorandže, aurantijaza kože). U cilju izbegavanja ove pojave preporučuje se pauziranje od dva dana sedmično. Pojava narandžaste boje ne sme pogrešno da bude proglašena žuticom, jer se osoba koja se predozirala beta-karotinom ne oseća loše i nema žute beonjače.
Organizam dijabetesnih bolesnika ne može efikasno da iskoristi veće količine beta-karotina, pa zbog toga doze treba prilagoditi njihovim metaboličkim potrebama.
Ukoliko se uzima vitamin E, rastu potrebe za beta-karotinom.
Prilikom uzimanja namirnica i sredstava koji snižavaju nivo holesterola u krvi (soja, beli luk) smanjuje se apsorpcija vitamina A, pa je stoga neophodno povećati unos vitamina A ili beta-karotina.
Tokom trudnoće i laktacije potrebe za beta-karotinom rastu.
Nedostatak vitamina A može da doprinese stvaranju žučnih i bubrežnih kamenaca, pošto oljuštene epitelne ćelije mogu da posluže kao jezgro kristalizacije mineralnih soli.

Karotin(vitamin A)
Karotin(vitamin A) Beta-karotin zaslužuje posebnu pažnju zbog njegove uloge u prevenciji maligniteta. Njegova uloga u prevenciji tumorskih bolesti bazira se na sposobnosti antioksidanta, u koje spada i beta-karotin, da transformišu produkte metabolizma kancerogene prirode ili kancerogene poreklom iz spoljne sredine, u manje štetne supstance.

Beta-karotin, takođe, stimuliše funkcionisanje imunog sistema. On doprinosi zaštiti od tumorskih oboljenja, ali i onoj vezanoj za aterosklerozu, što smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, infarkta miokarda i prerane smrti.

Namirnice koje imaju visoki nivo karotina (vitamina A):

Šargarepa, kuvana*
Šargarepa, sirova
Bundeva, kuvana
Slatki krompir
Slatka crvena paprika
Dinja
Spanać                            
Kelj
Repa
Kajsija
Brokule
Lubenica
Lisnati kelj
Salata
* Kuvanjem šargarepe razlažu se nesvarljive vlaknaste membrane ostavljajući više dostupnog vitamina A za apsorpciju.

Bliži se doba godišnjih odmora, a tako i potreba da se ponovno pokrene svijest ljudi o problemu sunčevog zračenja.
Alergije na sunce

Uvod

Prije no što počnemo zabavljati društvo raznim teorijama zašto bi netko sjedio u dugim hlačama i majici na plus 40, trebali bismo se zapitati – nije li ta osoba alergična na sunce?

Plaža je bez ikakve dvojbe mjesto gdje većina ljudi provodi golem dio svojih godišnjih odmora. Tamo često viđamo najrazličitije ljude: od preplanulih manekenki kojima nikada dosta “brončanog” tena sve do ostarjelih bračnih parova koji s unucima pokušavaju izgraditi kule od pijeska. Ponekad nam pogled zna privući dobro zabundana osoba sa šeširom na glavi, smještena ispod velikog suncobrana. Prije no što počnemo zabavljati društvo raznim teorijama zašto bi netko sjedio u dugim hlačama i majici na plus 40, trebali bismo se zapitati – nije li ta osoba alergična na sunce? I kako ću znati nemam li i ja isti problem?

Primarne alergije na sunce i glavni simptomi

Određene kreme za sunčanje samo djelomično blokiraju UV-A zrake pa smo stoga unatoč zaštiti skloni razvoju alergijske reakcije.

Može li netko uopće biti alergičan na sunce? Dobro su nam poznate alergije na određenu vrstu hrane ili neke lijekove, no sunce na neki način uvijek nepravedno ostavljamo po strani pri razmišljanju o alergijama. Naime, postoje određene reakcije kože koje nemaju veze ni sa kakvim vanjskim faktorima, bolestima ili losionima za sunčanje, a nazivamo ih intrinzičnim, tj. primarnim tipom fotodermatoza. Jednostavnije rečeno, ljudi s tim fotodermatozama razvijaju određen oblik osipa ili neku drugu kožnu promjenu isključivo nakon izlaganja suncu. Pretpostavlja se da je u podlozi toga odgovor vlastitog imunološkog sustava koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. I dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergija na sunce ne bira – pogađa ljude svih vrsta kože.

Postoji mnogo manifestacija primarnih fotodermatoza, a najčešće se javlja tzv. PMLE (engl. polymorphous light eruption), tj. oblik polimorfnih erupcija. To je relativno često stanje budući da je njime zahvaćeno čak između 10 i 20% zdravih pojedinaca. Ono se obično manifestira kao nadražujući osip s predilekcijskim mjestima na vratu te na pregibima ruku i nogu, a javlja se nekoliko sati poslije izlaganja suncu. Uobičajno, nakon cjelodnevnog izlaganja suncu crvenilo, osip i druge promjene javile bi se za vrijeme večere. Početnu erupciju obično slijedi otvrdnuće osipa, zatim se javlja svrbež, a ako se ništa ne poduzima, promjena se obično povlači sama od sebe za nekoliko dana.

Zanimljivo je naglasiti kako osip u PMLE-u ima karakterističan izgled uboda insekata. Primarne dermatoze uzrokovane su UV-B zračenjem kojeg možemo blokirati pomoću većine krema za sunčanje, ali i UV-A zračenjem koje prodire mnogo dublje u kožu. Ono je poznato po tome da može prolaziti kroz prozore što objašnjava pojavu alergija nakon, primjerice, vožnje u automobilu.

Također, određene kreme za sunčanje samo djelomično blokiraju UV-A zrake pa smo stoga unatoč zaštiti skloni razvoju alergijske reakcije. Ne smijemo zaboraviti da sklonost tim alergijama moramo tražiti i u vlastitoj obitelji – istraživanja pokazuju da je čak do 50% alergija na sunce nasljedno.

Lijekovi i bolesti kao uzrok sekundarnih alergija

Pri pojavi alergijskih reakcija uvijek moramo promisliti jesmo li koristili neki od “sumnjivih” proizvoda ili uzimali neke lijekove.

Određeni lijekovi i proizvodi, ali i neke bolesti također mogu vašu kožu učiniti vrlo osjetljivom na sunčevo svjetlo. Za razliku od primarnih fotodermatoza, takve alergijske reakcije nazivamo sekundarnim fotodermatozama. Zbog toga pri pojavi opisanih alergijskih reakcija uvijek moramo promisliti jesmo li koristili neki od “sumnjivih” proizvoda ili uzimali neke lijekove. Te tvari nazivamo fotosenzitivnim tvarima, budući da smanjuju prag osjetljivosti naše kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja izazivaju dosta jaku alergijsku reakciju.

Među neke češće fotosenzitivne lijekove ubrajamo:

  • lijekove protiv akni (posebice retinoide)
  • antihistaminike
  • nesteroidne protuupalne lijekove (svakako treba naglasiti piroksikam)
  • neke antibiotike (poput tetraciklina)
  • lijekove protiv gljivica
  • oralne antidijabetike
  • diuretike
  • trankvilizatore (lijekovi protiv napetosti, nervoza i osjećaja tjeskobe)
  • tricikličke antidepresive

Fotosenzitivnost te posljedične sekundarne fotodermatoze također mogu nastati nakon uporabe određenih sapuna, šampona protiv peruti, parfema i dezodorana, pa čak i nekih krema za sunčanje. Nije naodmet spomenuti kako su neke fotoreaktivne tvari pronađene i u umjetnim sladilima, bojama za kosu, proizvodima od petroleja, pa i u nekim uobičajenim kućanskim potrepštinama poput paste za cipele ili kuglica protiv moljaca.

Bolesti koje kožu čine pojačano osjetljivom na sunce uglavnom su sistemske, što znači da zahvaćaju čitav organizam. Svakako treba izdvojiti dvije – sistemski lupus eritematozus te porfiriju.

Sistemski lupus jest teška, kronična autoimuna bolest koja uglavnom zahvaća kožu i zglobove, no može zahvatiti i čitav niz drugih organa (poput bubrega, srca ili mozga). Porfirije su pak nasljedne ili stečene bolesti obilježene poremećajem biosinteze hema, vrlo važne molekule u biokemijskim procesima u organizmu, te povišenjem vrijednosti porfirina ili njegovih predstavnika u krvi, urinu, stolici i tkivima. Ljudi oboljeli od AIDS-a također mogu pokazivati preosjetljivost na sunce.

Liječenje i prevencija

Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju.

Što poduzeti ako vam izbije osip nakon izlaganja suncu? Nemojte paničariti, nego ga tretirajte na isti način kao što biste tretirali i običnu opeklinu. Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju. Sigurno će vas detaljno ispitati jeste li uzimali kakve lijekove i jeste li koristili kakve kreme za sunčanje, a u nekim će slučajevima naručiti pretrage krvi i urina kako bi isključio ili potvrdio neke druge bolesti koje bi mogle biti u podlozi vaše alergijske reakcije.

Fotosenzitivnost (no ne nužno i prisutnost alergije) se može potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a katkada i kombinaciji UV-svjetla i pretpostavljenog alergena, tj. fotosenzitivne tvari. Fototestiranjem se žele izazvati karakteristične promjene na koži, a minimalna doza potrebna za to značajno varira.

Najbolji recept za sprječavanje fotodermatoza jest postepeno izlaganje suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadržava cinkov oksid ili silicijev dioksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navikavanje vlastite kože na sunčeve zrake, no u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije se pokazala uspješnom. Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, pokrivala za glavu i dugih rukava.

Ipak, u određenim slučajevima teških fotodermatoza mogu nam pomoći određeni lijekovi. Beta-karoten je prirodan izvor vitamina A kojeg pronalazimo u određenom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Nije toksičan ako pretjeramo s njegovom primjenom, no tada se ne smijemo čuditi ako nam koža odjednom požuti. Hidroksiklorokin inače je lijek protiv malarije, no također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UV-A zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće kako bi za vrijeme ljeta imali manje fotoalergijskih reakcija.

I konačno, oralni steroidi vrlo su učinkoviti za rješavanje osipa. Ako se spremate na odmor u tropske krajeve, vaš zahtjev za steroidnom terapijom i više je nego opravdan.

Zaključak

Biti alergičan na sunce često zna biti vrlo frustrirajuće te izazvati strašan osjećaj nemoći. No u svemu moramo tražiti dobru stranu. Budući da je koža organ koji “pamti”, sve zračenje kojem se izlažemo tijekom života dolazi na naplatu tek u kasnijoj dobi u obliku karcinoma ili drugih kožnih oštećenja. To je vrlo teško objasniti mladima koji žele biti što tamniji kako bi bili što više u trendu.

S druge pak strane, alergije na sunce upozoravaju nas na opasnost sunčevih zraka istog časa, i pojedinci s alergijama sigurno će drukčije gledati na beskrajna izležavanja po najvećem suncu. Svijest o opasnosti sunca danas bi trebala biti na najvišem mogućem nivou, a to zahtjeva veliki trud zdravstvenih radnika, ali i svih nas.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Alergija na sunce – kako ju prepoznati i liječiti?

Alergija na sunce je izraz koji se često koristi za opisivanje niza uvjeta u kojima se pojavljuje crveni osip na koži koja je izložena suncu često popraćen svrbežom.

Neki ljudi imaju nasljednu vrstu alergija na sunce, dok drugi razviju znakove i simptome tek kada pokrenu još jedan faktor koji pospješuje alergiju- kao što su određene vrste lijekova.

Blagi slučajevi alergije na sunce mogu se riješiti bez liječenja. Teži slučajevi mogu zahtijevati steroidne kreme ili tablete. Ljudi koji imaju jake alergije na sunce ponekad moraju poduzeti preventivne mjere te nositi zaštitnu odjeću.
Uzroci alergije na sunce

Određeni lijekovi, kemikalije i medicinska stanja mogu učiniti kožu više osjetljivom na sunce. Nije jasno zašto neki ljudi imaju alergije na sunce, a drugi ne. Svojstva koja se naslijeđuju mogu igrati veliku ulogu u razvijanju alergije.
Simptomi alergije na sunce

Izgled kože zahvaćene alergijom na sunce može varirati, ovisno o poremećaju koji je uzrok problema. Znakovi i simptomi obično se javljaju samo na koži koja je izložena suncu i obično se razvijaju u roku od nekoliko minuta do sati nakon izlaganja suncu.

Znakovi i simptomi mogu uključivati​​:

Crvenilo
Svrbež ili bol
Sitne kvržice
Kraste ili krvarenje
Plikovi ili osip

Liječenje alergije na sunce

Liječenje ovisi o pojedinoj vrsti alergije na sunce koju imate. U blagim slučajevima, jednostavno izbjegavajte sunce nekoliko dana. To može biti dovoljno za rješavanje znakova i simptoma.

Za ozbiljnih i trajnih smetnji, možda ćete morati posjetiti liječnika koji se specijalizirao za dijagnosticiranje i liječenje kožnih bolesti (dermatolog). Kreme koje sadrže kortikosteroide su dostupne na recept. Za teške alergijske reakcije kože, vaš liječnik može propisati kortikosteroidne tablete.

Kalcijem protiv alergije na sunce

Kalcij regulira propusnost krvnih žilica te tako ublažava alergijsku reakciju

U terapiji svih tipova alergija gotovo uvijek se koristi kalcij jer regulira propusnost krvnih žilica te tako ublažava alergijsku reakciju. Vitamin C u kombinaciji s ovim mineralom također pomaže u smanjivanju simptoma alergija

Optimalna razina kalcija u tijelu

Alergije su najčešća nezarazna bolest u Hrvatskoj pa u proljeće i ljeto, kada je zbog cvjetanja bilja u zraku visoka koncentracija raznih alergena, mnoge ljude muče simptomi poput šmrcanja, kihanja, svrbeža, suzenja očiju, kašlja i škripanja u plućima.

Osim alergije na bilje, česte su alergije na sunce. U većini slučajeva ljudi koji pate od blažeg oblika alergije na sunce nisu ni svjesni da su alergični, već smatraju da se radi o opečenoj koži nakon sunčanja.

Kalcij je nezaobilazan kada govorimo o alergiji na sunce. Alergijama na sunce osobito su podložni oni ljudi koji nemaju optimalnu razinu kalcija u tijelu. Neki od simptoma alergije na sunce su jaki svrbež, osip, crvenilo, mjehurići, prištići, vlaženje ili ljuštenje kože. Kožne promjene najčešće se javljaju na dijelovima tijela koji su izloženi suncu i koji još nisu naviknuli na sunce, kao što su primjerice dekolte, vrat, ramena, gornji dio ruku, pa čak i lice.

Kalcij smanjuje izlučivanje hormona koji uzrokuje svrbež

U terapiji svih tipova alergija gotovo uvijek se koristi kalcij jer on regulira propusnost krvnih žilica te tako ublažava alergijsku reakciju.

Uz kalcij je dobro uzimati vitamin C jer vrlo učinkovito smanjuje razinu histamina što ga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju, a odgovoran je za oticanje, kihanje, suzenje očiju, začepljenost nosa i slične reakcije. Vitamin C može za čak 30 posto smanjiti izlučivanje histamina, a kalcij stabilizira rezervne stanice histamina te tako smanjuje izlučivanje tog hormona koji uzrokuje svrbež.

Kalcij i vitamin C dobar su duet i pomoćno sredstvo koje pomaže u smanjivanju simptoma alergija. Calcimed C šumeće tablete pružit će ti upravo ono što tražiš: kvalitetan pripravak s visokom dozom kalcija (600 mg) i vitamina C (300 mg), osvježavajućeg okusa naranče, bez šećera, a dovoljno je uzeti samo jednu šumeću tabletu dnevno.

Maslinovo ulje jača kosu, daje sjaj i pomaže kod ispadanja

Radi svojih blagotvornih svojstava maslinovo je ulje je dobro poznato i korišteno u kozmetici. Duboko hrani kožu i regulira prirodan sustav njezine hidratacije.  Djeluje protuupalno kod raznih bolesti kože, za zacjeljivanje rana i opekotina. Hrani kosu i daje joj sjaj, njeguje nakon izlaganja suncu, umiruje skalp, a uz kosu jača i nokte

Maslinovo ulje štiti obojanu kosu

Maslinovo ulje također štiti obojanu kosu i održava je sjajnom, odlično je u kombinaciji s eteričnim uljem limunske trave i rimske kamilice – dovoljno je dodati 2-3 kapi eteričnog ulja na žlicu maslinovog ulja koje ćeš utrljati u kosu i ostaviti da stoji barem 10 minuta ili nekoliko sati, i zatim oprati kosu na uobičajeni način.

Za njegu ruku i noktiju posebno se dobro kombinira s eteričnim uljem limuna ( oprez: eterično ulje limuna je fototoksično pa ovom mješavinom ruke njeguj samo navečer).

Pročitaj više o uzrocima ispadanja kose.

Recept za jačanje i prevenciju ispadanja kose kod muškaraca

  • 2 žlice maslinovog ulja
  • 4 žlice shea (karite) maslaca
  • 20 kapi eteričnog ulja ružmarina kemotipa cineola
  • 10 kapi eteričnog ulja atlaskog cedra

Priprema:

Omekšaj shea maslac na parnoj kupelji, dodaj maslinovo i eterična ulja i dobro promiješaj. Pripravak se koristi kao pakung prije pranja kose – utrljaj u vlasište, ostavi da stoji oko 30 minuta pa operi kosu na uobičajeni način. Možeš nanositi jednom ili dvaput tjedno.

Recept je preuzet iz knjige ”Hladno prešana ulja” u izdanju Planetopije.

Svi znamo da je disanje najvažniji prirodni proces.

Prosječan čovjek bez hrane može živjeti oko 3 tjedna, bez vode oko 3 dana, a bez kisika samo 3 minute!

Život započinje i završava dahom.

Jedan od velikih problema današnjeg čovjeka jest nepravilno disanje, odnosno korištenje svega 30-40% kapaciteta pluća.

To je jedan od razloga zašto je naše tijelo umorno, zašto se javljaju mnoge bolesti te gubitak energije i životnog poleta.

Mala količina kisika koja se unosi u tijelo zbog neispravnog i tzv. prsnog disanja uzrokuje odumiranje stanica koje se počinju gušiti, a tijelo počinje rano stariti.

Kako bi sačuvali mentalno i fizičko zdravlje, vitalnost i mladolikost,  vježbe disanja su idealno rješenje.

Lijek za sve bolesti

Za sve bolesti postoji lijek, a disanje je ključ za postizanje savršenog zdravlja te dugog i sretnog života.

Tehnike disanja mogu revitalizirati i pomladiti duh i tijelo.

Kada naučite ispravno disati i prakticirati tehnike disanja, stvarate pozitivan um i zdravo tijelo bez bolesti.

Također se ustanovilo kako disanje može dovesti do izlječenja teških, pa čak i „neizlječivih“ bolesti kao što je tumor na plućima, problemi sa srcem, AIDS id.

Pranajama – drevna znanost o disanju

Pranajama je drevna znanost o disanju.

Prana je životna sila koja prožima cijeli univerzum. „Yama“ znači kontrolirati.

Pranajama je tehnika disanja koja stimulira i povećava životnu energiju i vodi do savršene kontrole prane kroz tijelo te se tako tijelo održava zdravim.

Ove tehnike omogućuju optimalno djelovanje endokrinog, živčanog i probavnog sustava te mentalnu i fizičku stabilnost.

Vježbajući kontrolu nad dahom možete naučiti kontrolirati finije energije u tijelu i tako postići potpunu kontrolu nad umom.

Sigurno ste primijetili i da su obrasci vašeg disanja povezani s vašim emocionalnim i mentalnim stanjem.

Kada biste obratili pozornost, uvidjeli biste kako dišete dublje i sporije kada ste opušteni ili kada se koncentrirate, a brže kada ste uzbuđeni ili se ljutite.

Disanje je važan most između uma i tijela te se pomoću daha može utjecati na oboje.

Mozak je organ koji treba tri puta više kisika od ostalih organa. Ako ne dobije dovoljno kisika, on ga crpi iz ostalih organa.

Unosom kisika aktiviraju se neuroni u mozgu te se aktivira pinealna i pituitarna žlijezda koje otvaraju vrata neograničenom mentalnom potencijalu.

Trbušno disanje – tehnika drevnih civilizacija

Da vježbanje svjesne kontrole nad dahom stimulira i povećava životnu energiju, znale su već i drevne civilizacije.

Prema vjerovanjima indijskih jogija, životna sila, prana, struji kroz nas i prožima čitav univerzum.

Djeca prirodno dišu trbuhom, no kako čovjek odrasta, gubi naviku trbušnog disanja.

Dah postaje sve plići i kraći, a kapacitet pluća je sve manji (tzv.prsno disanje).

Kod prsnog disanja puni se samo gornja trećina pluća, a tijelo ulaže više energije za širenje grudnog koša nego kod trbušnog disanja.

Prilikom trbušnog disanja pri udahu dijafragma se povlači prema dolje.

Abdomen se širi na sve strane i zato se takvo disanje naziva trbušnim.

Ovakvim disanjem ne samo da unosite više kisika, nego koristite manje napora pri disanju i istovremeno masirate unutarnje organe.

U abdomenu se nalazi 2/3 ukupne količine krvi.

Ritmičnim pokretanjem dijafragme i trbušnih mišića organi se pritišću i tako abdomen pumpa i pokreće krv i limfu po tijelu.

Tako rasterećujete srce koje radi mirnije i s manje napora, dok se cirkulacija poboljšava.

Kako izvoditi vježbe?

Postoje brojne tehnike disanja, od onih jednostavnijih koje možete savladati sami, do vrlo složenih koje obučavaju učitelji različitih sustava joge i drugih tehnika diljem svijeta.

Najbolje vrijeme za izvođenje vježbi disanja je rano ujutro, neposredno nakon izlaska sunca.

Najjednostavnija od njih je tehnika potpunog dubokog disanja.

Izvodite je u uspravnom sjedećem položaju.

Dišite duboko cijelim trbuhom, srednjim dijelom prsnog koša i zatim gornjim dijelom.

Vježbu izvodite opušteno i bez naprezanja. Pri udahu trbuh polako izbočite prema van, a pri izdahu vraćajte ga prema kralježnici.

Ovakvim disanjem blago masirate unutarnje organe, potičete probavu, regulirate rad bubrega, opuštate se i snižavate krvni tlak.

Udisanjem što veće količine zraka tijekom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo će te opskrbiti većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije.

Užitak disanja punim plućima

Premda je zrak besplatan i svima dostupan, njegova kakvoća bitan je čimbenik učinkovitosti tehnika disanja.

Izvođenje vježbi disanja u prirodi, ispod drveta ili na moru uz miris soli, aromatičnog raslinja i prisutnosti eteričnih ulja osobito blagotvorno djeluju na našu vitalnost i energiju.

Zrak je na ovim mjestima posebno nabijen tzv. negativnim ionima koji na ljudski organizam imaju pozitivne učinke.

Disanje punim plućima u prirodnom okružju djeluje i na oslobađanje hormona sreće te će u vama probuditi zaspali urođeni osjećaj povezanosti s prirodom.

Vrijeme je godišnjih odmora i većinom odlazaka na more, kako bi se maknuli od stresnih poslovnih obaveza i napunili baterije za nove izazove.

No zašto većina ljudi odabire baš odlazak na more?

U čemu je to tajna morske klime i njenog povoljnog utjecaja?

Primorska klima ne djeluje samo preventivno, nego i ljekovito, podižući obrambene snage organizma.

Boravkom na moru, naše tijelo dobiva rijetke elemente u tragovima koje općenito nedostaju u svakodnevnoj suvremenoj ishrani.

Boravak uz more jača imunitet

Morska voda i zrak imaju i biološki utjecaj na naše zdravlje. Minerali kao magnezij, mangan i kobalt iz morske vode prodiru u organizam te jačaju prirodni imunitet.

Šetnja uz more dobra je za pluća, jer omogućuje udisanje mikrokapljica morske vode, koje nastaju od razbijanja valova o obalu.

Te sitne čestice soli u zraku, punog negativnih iona vodika i minerala u tragovima, putuju do najdubljih predjela plućnih alveola, zbog čega lakše apsorbiramo kisik.

Vjetar, poseban zrak, sunce, aromatično raslinje i prisutnost eteričnih ulja i minerala je razlog zašto morska klima ima povoljan utjecaj na naše zdravlje.

Talasoterapija u povijesti

Još se u davna vremena proučavao povoljan utjecaj morske klime na zdravlje.

Otac medicine Hipokrat među prvima je poučavao ljekoviti učinak mora i morskih krajeva na svojem zavičajnom otoku Kos, na arhipelagu Dodecanesos u Egejskom moru.

Promatrajući blagotvoran učinak mora na oštećene ruke ribara, shvatio je da morska voda smanjuje rizik od infekcija i obnavlja stanice.

Grci i Rimljani gradili su termalne kupke na obalama Sredozemlja i Atlantika, a grčki dramaturg Euripid u petom stoljeću prije Krista napisao je da “more liječi sve ljudske boljke”.

Morska voda kao savršeni lijek

Francuski znanstvenik René Quinton posvetio je život proučavanju morske vode. God. 1897. došao je do zaključka da je ljudski organizam analogan morskoj vodi jer ima jednak sastav minerala.

Godine 1906. objavio je knjigu „Morska voda, organski medij“, u kojoj  govori o kemijskoj sličnost krvne plazme i morske vode.

Morska voda ima identičnu pH vrijednost kao zdrava ljudska krv, te sadrži minerale i elemente u točnim omjerima koji su potrebni ljudskom organizmu.

U morskoj vodi su sadržani gotovo svi elementi iz prirode kao što su natrij, magnezij, kalcij, kalij, silicij pa čak i srebro i zlato, a u 1 litri morske vode nalazi se prosječno 35 grama raznih otopljenih soli.

Jedan od najvažnijih elemenata u tragovima iz mora je jod jer je ljudskom organizmu neophodan za proizvodnju dvaju važnih hormona štitnjače.

Ti hormoni su bitni jer upravljaju potrošnjom energije u tijelu. Nedostatak joda može brzo dovesti do kroničnog umora, ali i do povećane sklonosti infekcijama, mišićne slabosti, povećanog osjećaja hladnoće, usporenih refleksa, pa sve do stvaranja guše.

More nam pomaže u liječenju bolova u leđima, problema s cirkulacijom, sportskih ozljeda, problema s kožom, psorijaze, išijasa.

Morska klima pomaže kod svih stanja povezanih s modernim načinom življenja poput napetosti i stresa, sprječava i liječi bolesti srca i krvnih žila, čisti i hidratizira kožu.

Korisni morski sportovi

Ronjenje je odličan način da vaše tijelo dobije „slanu“ detoksikacijsku hidroterapiju.

Morska voda sadrži sve ljekovite minerale i zato morsko kupanje dopušta koži detoksikaciju i obnavljanje.

Zbog otpora koji pruža voda pri plivanju, čak 10-15% više nego zrak, plivanje i ronjenje su odličan sport, jer su samo dva zamaha rukama dovoljna da pokrenemo cijelo tijelo i gotovo sve mišiće, bez opterećenja na zglobove i uz smanjeni rizik od ozljeda.

Samo 15 do 30 minuta plivanja svaki dan dovoljno je za prirodno uklanjanje celulita, strujanjem vode i masiranjem cijelog tijela.

Veliku korist od kupanja u otvorenim morskim vodama imat ćete i zato što je more jedno veliko elektromagnetsko energetsko polje, koje prirodno puni i uravnotežuje ljudski energetski sustav.

To značajno pridonosi procesu obnove te ubrzava čišćenje organizma.

Družite li se s morem tijekom ljeta, učinak na zdravlje još je povoljniji.

Djelovanju morske vode pridružuje se i blagotvorna aktivnost sunčeva svjetla te povećana proizvodnja vitamina D.

Vježbe disanja na moru

Izreka „lakše se diše“ može se povezati s boravkom na moru.

Povećajte učinak morske vode – prakticirajte vježbe disanja na morskom zraku.

Specifičan miris mora uzrokuje plin dimetil sulfid, koji dolazi iz mora.

Ujedno, morski zrak je pun negativnih iona vodika, koji pomažu detoksikaciji krvi i tkiva, te se bore protiv slobodnih radikala i uravnotežuju razinu serotonina – hormona sreće.

Ako želite upotpuniti vaš godišnji odmor i maksimalno iskoristiti povoljnosti morske klime, priključite se ljetnim radionicama Divine Energy Parka na brojnim destinacijama diljem obale.

by Divine Energie